Skip to content. | Skip to navigation

Personal tools

Navigation

You are here: Home / ŠTA? / Margaret Atvud - Godina potopa (roman)

Čitaj

22. 01. 2020. u 08:00h Beograd, Srbija

Margaret Atvud - Godina potopa (roman)

Atvud M., Godina potopa, Laguna, Beograd 2013.

Margaret Atvud - Godina potopa (ilustracija)

 

Klavijatura ljudskog morala je ograničena, na njoj ne možete odsvirati ništa što već nije odsvirano. A ona ima i vrlo niske note.

 

Margaret Atvud je nedavno dobila retku nagradu koju dodeljuju ugledni pisci sveta i nazvana je po Vargasu Ljosi prvom dobitniku. Roman Godina potopa opisuje moguću skoru budućnost. Svetom vlada Korporacija, vlade se ne pominju. Pored korporacijskih ljudi koji se bave genetskim bio inženjeringom i nano tehnologijom i suvereno, beskrupulozno vladaju, imamo plejbeje i one koji su izmakli iz sistema, a progonjeni su. Glavni junaci romana pripadaju sekti Božiji Baštovani. U njihove redove su pobegli i mnogi značajni naučnici koji nisu mogli da nastave da se bave  nemoralnom proizvodnjom. Sve se dešava pete i dvadeset i pete godine i to vreme obeležavaju monolozi dve junakinje: Amanda koju su te pete život spasli Baštovani, a Ren je dovela majka, mnogo kasnije. Tako se uspostavlja vremenski kontinuitet. Njihove životne priče saznajemo. Baštovani se bave biljnim lekovima, gljivama raznih vrsta, od onih halucinogenih, do lekovitih, rane kako u srednjem veku leče crvima, i pčelama. U jednom trenutku se zabrinemo da sarađuju sa Korporacijom, ali na kraju shvatamo da su oni pozitivni, naročito što štite decu koja do njih dospeju i vaspitavaju ih da opstanu kada dođe Suvi potop. Dvadeset i peta će Potop stići u vidu sveobuhvatne i smrtne epidemije koja je izazvana pilulama sreće i potentnosti. Tako zapravo dolazimo do forme gotske bajke gde dobri prežive, a oni koji stradaju su grešnici. U Plejbeji se dešavaju strahote, jede se tajni burger koji se proizvodi od lešina što životinja, to i ljudi koji su pohvatani kada im pre toga izvade organe kojima se trguje. Neiskorištene masa lešina se baca u burad gde se proizvodi otpadna nafta. Proizvođači lekova i bolnice se bave eksperimentisanjem nad bolesnicima, svesno ih razboljevaju, bez milosti i odgovornosti. Vlada zakon ubi i baci. Pojavljuju se emigranti iz Teksasa koji je usled vremenskih nepogoda opustošen. Prema njemu je napravljen zid, ali uvek postoje tajni putevi za retke. Korporacija je proizvela novu vrstu ljudi i niz životinja. Na kraju će ljudi Korporacije kao i veći deo čovečanstva stradati. Naši junaci opstaju da bi produžili vrstu i pobedili pravedni.

 

Himeru sastavljenu od lava i jagnjeta naručili su Lavlji Isaisti, da bi prizvali Kraljevstvo Mira. Smatrali su da je jedini način da se ispuni proročanstvo o prijateljstvu lava i jagnjeta da pritom prvo ne pojede drugog, spajanje te dve životinje.

Otac mi gotovo nikad nije bio kod kuće - radio je u laboratorijama, na transplantaciji ljudskih matičnih ćelija i DNK u svinje, da bi se odgajali novi ljudski organi. Pitala sam Džimija, koji su to organi, a on mi je rekao bubrezi, ali možda pokušavaju da dobiju i pluća – u budućnosti će čovek moći da odgaji svoju svinju, sa kopijama svih organa.

 ...

Znaš moj stav o bolnicama. To je isto kao da me baciš u kanalizaciju.

U SolarSpejsu svi su mesožderi i često prave roštilje – naravno organske, a neke vrste mese su i gajene na postoljima, odgajaju samo mišićno tkivo, kad nema mozga, nema ni bola.

Ipak, njen novi izgled nije bio loš. Prijala joj promena kose, mada su se mačke zainteresovale za nju, verovatno zbog blagog jagnjećeg mirisa. Kad bi se izjutra probudila često bi zatekla neku kako joj sedi na jastuku, liže joj kosu i prede.  ( proizveli su ovce sa dugačkim mekim runom u raznim pastelnim bojama, radi promene kose damama, ili u ovom slučaju nekoga ko mera da menja identitet.)

 

Vesna Šejić