Skip to content. | Skip to navigation

Personal tools

Navigation

You are here: Home / ŠTA? / Predrag Marković - David protiv Otužnog Zloduha (roman)

Čitaj

16. 01. 2021. u 14:00h Beograd, Srbija

Predrag Marković - David protiv Otužnog Zloduha (roman)

Marković P., David protiva Otužnog Zloduha, Solaris, Novi Sad, 2020.

Predrag Marković - David protiv Otužnog Zloduha (ilustracija)

 

Dođe vreme kad prijatelja možeš da sretneš samo u prošlosti.

Dole kod nas, u Peći, na Kosovu, drveće se ne razboljeva. Samo ljudi. I svako umire u miru pod hladom svog drveta.

Ko predugo kleči – zaboravi na jezik.

 

Predrag Marković (1955) je pisac, izdavač, političar u svojoj karijeri. U romanu David protiv Otužnog Zloduha sentimentalno opisuje književnu saradnju, prijateljstvo, biografiju i bolest Davida Albaharija. Bavi se i spisateljskom biografjom Raše Livade, koji je više od dvadeset godina živeo ne pišući više pesme, a slava mu je rasla i bavio se uređivanjem časopisa koji su nas povezivali sa svetom kada nam je svet okrenuo leđa. On i Albahari su bili prijatelji. Pera Kajganić je pomalo fiktivna ličnost i opisan je kao Davidov drug iz detinjstva, a u romanu je drugačiji glas, čovek koji možda čita samo stripove, nije završio škole, uz sve visokoumne dijaloge on je spreman na psovku, duhovitu banalnost i to tekstu daje živahan ton i priliku da ubedljivo budu opisane anegdote iz detinjstva i odrastanja. Druga linija romana je opis sudbine Jevreja, Davidove porodice. U roditeljsku bračnu sobu on i sestra nisu smeli da uđu jer su pored kreveta bile fotografije po dvoje dece koju su izgubili u svojim prvim brakovima, u ratu kao Jevreji. To je odredilo teme njegovih romana. Zatim se prati politička situacija koju smo živeli u nedavnoj prošlosti i koja je Davida odvela u Kanadu, u Kalgari. Zemun je mesto radnje, sećanja, i niza  istorijskih i biografskih anegdota. Prvo je David bio urednik Peđi u časopisima, pa on njemu u izdavačkoj kući Stubovi kulture. Putovali su zajedno promovišući Albaharijeve romane, jeli u Pelivanu krempite sa bozom i postajali bliski. Albahari je počeo kratkom prozom do pripovetke od jedne rečenice, pa romanima i postajao čitani, prevođeni i popularni pisac. Kako ga je bolest uzimala, počeo je da piše sve nemuštije, i ranije je više voleo tišine od raspričane proze. Polako gubi popularnost i kako nam ova biografija daje potku za enigmatske delove romana za verovati je da će to publiku zainteresovati da još jednom, ili prvi put, čita Albaharijeva dela. Iz naše skore burne prošlosti koju još nismo dovoljno razumeli Predrag Marković prepričava niz manje poznatih događaja i iznosi svoje razumevanje datih situacija i sukoba.

 Predrag Markovic by Caslav Petrovic

Beskrajno je bilo strpljenje Davidovo. I mir. Toliki, da sam mislio, pre njegovog odlaska u Kanadu, kako bi on  - da nije pisac – sigurno bio najbolji i najprecizniji hirurg na planeti. A operisao bi (to sam jednom i sanjao) isključivo leptirove.

Najveća briga Jevrejskih veroispovednih opština u Jugoslaviji od 1948. do 1952. je bila da se organizuje „dečiji transport“ kako bi prvo bila iseljena sirotišta.

Pristiže generacija kojima je svejedno, ravnodušni i prema sopstvenoj i prema tuđoj prošlosti. Uplašeni sadašnjošću. Zabrinuti samo za budućnost.

Njegovi književni protivnici su kao i njihovi junaci, grabili da što više i što pre uzmu od života. Pa su već posle prvih književnih uspeha sa punim pravom jurišali na sve vodeće položaje u kulturu.

Gospodin je bio jedan od najsposobnijih i najuglednijih međunarodnih krimosa. I što je stvarno retkost, nezavisan od službi bezbednosti.    

 

Vesna Šejić